Međunarodni institut za helicikulturu iz Italije osnovan je 1978. godine kao Centar za uzgoj puževa, koji je nakon samo nekoliko godina prerastao u Međunarodni institut za uzgoj puževa. Osnivač i direktor Međunarodnog instituta za helicikulturu je dr. Giovanni Avagnina. Sjedište Instituta je u pitoresknom gradiću Cherasku, blizu Torina.

TELLURIS-MEDIN D.O.O
Ulica Zore Dalmatinske, 6                                                                
23000 Zadar

Fax. 023333249

Proizvodnja puževa u suradnji s Telluris-Medin!

Od početka ove godine «Telluris-Medin» ekskluzivni je zastupnik svjetski uglednog Međunarodnog instituta za helicikulturu iz Cherasca (Italija) za područje Republike Hrvatske.

Ugovorm o zastupstvu tvrtka „Telluris-Medin“ je ovlaštena zastupati Međunarodni institut u Hrvatskoj i razvijati uzgoj puževa vrste Helix aspersa u punom biološkom ciklusu na otvorenom.  

Navedenim Ugovorom Međunarodni institut se obvezao da će od „Telluris-Medin“ otkupljivati sve proizvedene količine puževa s farmi s kojima tvrtka  surađuje i to  vrstu Helix aspersa.

Također „Telluris-Medin“ ima ovlasti u Hrvatskoj otvarati sjedišta, organizirati konferencije, skupove, potpisivati   ugovore o tehničkoj pomoći s hrvatskim privrednicima i uzgajivačima itd.

Pozivamo sve zainteresirane proizvođače puževa da nam se pridruže s povjerenjem!

 
O nama

Tvrtka „Telluris-Medin“ d.o.o. osnovana je 2007. godine.

 
U Briševu nedaleko Zadra na farmi ukupne površine od 18.000 m² bavimo se uzgojem puževa, a u Murvici na površini od 4.000 m² uzgojem glista.

Početkom ove godine potpisali smo s Međunarodnim institutom za helicikulturu iz Cheraska u Italiji, ugovor o ekskluzivnom zastupstvu i transferu tehnologije uzgoja puževa u punom biološkom ciklusu za područje Republike Hrvatske.

Početkom srpnja održat će se svečano otvaranje prvog i jedinog Međunarodnog instituta za puževe u Hrvatskoj, a svoj dolazak, osim poslovnih partnera i gostiju iz Italije, već su najavili i mnogi političari i gospodarstvenici iz Hrvatske.

Gdje se nalazimo?

TELLURIS-MEDIN D.O.O
Ulica Zore Dalmatinske, 6                                                                 
23000 Zadar

Međunarodni institut za helicikulturu iz Italije

Osnovan je 1978. godine kao Centar za uzgoj puževa, koji je nakon samo nekoliko godina prerastao u Međunarodni institut za uzgoj puževa.

Osnivač i direktor Međunarodnog instituta za helicikulturu je dr. Giovanni Avagnina.

Sjedište Instituta je u pitoresknom gradiću Cherasku, blizu Torina.

30-godišnje iskustvo ovoga Instituta, rasprostranjenost velikih farmi puževa diljem cijele Europe, Azije i Afrike, te sve veća potražnja za tom gastronomskom delicijom, svakako je garancija da ova grana ide sigurnom uzlaznom putanjom te da su rizici i gubici gotovo nemogući.

O renomeu talijanskog Instituta najbolje govori podatak da se njegova tehnologija primjenjuje na 95% farmi puževa u cijelome svijetu.

 
Zašto uzgajati puževe?

1.  Uzgoj puževa u punom biološkom ciklusu na otvorenom najjednostavniji je i najisplativiji način uzgoja, a provodi se prema tehnologiji Međunarodnog instituta za helicikulturu iz Cherasca.

2. Pužarstvo je vrlo unosan posao, jer zbog velike potražnje puževa u svijetu, ne postoji opasnost od prezasićenja tržišta
3. Ulaganja su relativno mala
4. Radovi na farmi puževa ne zahtjevaju svakodnevni rad i veliki fizički napor
5. Svim kooperantima zajamčeno je tržište te stopostotni otkup, i to po cijeni koja se formira na europskom tržištu, a kreće se od 3 do 4 eura.
6. Rok trajanja farme puževa je oko dvadeset godina

Rizici ipak postoje, a to su, u prvom redu, vremenske neprilike, poput poplava ili tuča, kao i ljudske pogreške.

Iako u uzgajalištu puževa nema svakodnevnog rada, tjedni i sezonski radovi moraju se obavljati na vrijeme. Nekoliko dana kašnjenja, može promijeniti cijeli uzgojni tijek.

Zbog toga je vrlo važno strogo se pridržavati uputa (koje zainteresirani mogu dobiti na upit), o pravovremenom početku, pravilnom tijeku i završetku radova.

Priprema za podizanje farme počinje ograđivanjem farme pločama od pocinčanog lima, koje se ukopavaju na dubinu od oko 25 centimetara, što omogućuje da se dobije sistem potpuno zaštićen od glodavaca i zemljišnih insekata. (Tlo za pužarnik  ne smije biti izrazito glinenasto, muljevito ili pjeskovito, već rahlo kako bi se puževi lako mogli ukopavati i iskopavati iz zemlje, mora imati aktivnog kalcija do najviše 15 posto (najbolje dva do tri posto) a Ph faktor (kiselost) kretati se oko 7).

Zatim se prilazi  čišćenju od korova i deratizaciji zemljišta, odnosno uništavanju glodavaca, štakora i drugih štetočina. Slijedi formiranje unutrašnjih gredica i njihovo odvajanje mrežama Helitex (iz uvoza), koje su najskuplje ali i najkvalitetnije, jer imaju dvije kosine koje sprječavaju bijeg puževa. Gredice su široke tri do četiri metra i duge od 40 do 50 metara.

Nakon sjetve, u periodu travanj-svibanj, kada vegetacija dostigne visinu 10-15 centimetara, unosi se matično leglo (iz uvoza). Na jedan kvadratni metar unose se 22 puža. Nažalost, zbog adaptacije u prvih 15-ak dana pomor ovih puževa može biti i do 50%.

Prvih dana puževi će pokušavati pobjeći stoga je potrebno staze uvijek održavati čistima kako bi se veći dio puževa, zbog nedostatka hrane, vratio u svoju gredicu.  Također, potrebno je stalno kontrolirati prisustvo štetnika, a nepojedenu hranu odnositi svaki dan kako bi se spriječilo njeno kvarenje.
U rujnu se mali puževi odvajaju od priplodnog legla.

Do kraja studenog farma se priprema za zimu i to tako što se pokrije PVC folijom. Puževi zimu provedu začahureni u kućice i ukopani u zemlju.

U Murvici se bavimo lumbrikulturom (u tu svrhu smo dobili mišljenje i potvrdu stručnog tijela - Agronomski Fakultet Zagreb o neštetnosti uzgajanih kal. glista na područje za rad i život okolnjeg stanovništva), a u Briševu je farma puževa. Imamo svoje radnike na oba područja, te suradnike za pojedine faze rada ili posebne projekte.

Proizvodni ciklus na farmi traje 18 meseci. Toliko vremena protekne od sjetve gredica do berbe zrelih puževa. Puževi su spremni za tržište kada im je otvor kućice veći od 2,5 centimetara. Za uspješno uzgajanje potreban je i sistem za navodnjavanje bez kojeg farma ne može pravilno funkcionirati jer puževi jedu isključivo ovlažene biljke.

Kako započeti suradnju?

Za formiranje farme puževa mora se poštivati određena procedura:

-Najmanja površina zemljišta za koju se sklapa ugovor s kooperantima je 500 m², jer manje površine nisu rentabilne

-   Teren za farmersku porizvodnju puževa mora biti čist, bez drveća.

-Pogodna su ona zemljišta koja su korištena za poljoprivrednu porizvodnju: kukuruza, pšenice, suncokreta, povrća i dr.

-   Ne mogu se koristiti zemljišta koja su močvarna ili plavna, zbog opasnosti da se puževi ne podave
-   Mora postojati mogućnost navodnjavanja, posebno u ljetnim mjesecima i to vodom koja pada odozgo, pomoću prskalica ili slično. Voda može biti s izvora, bunara, potoka, bare, jezera, samo ne smije biti zagađena.
-   U ljetnim mjesecima za farmu veličine 2.000 m² dovoljno je 1,5 m³ vode
dnevno.

Za posao uzgoja puževa nije potrebno osnivati privatno poduzeće.
Dovoljno je upisati djelatnost u Poljoprivredni upisnik kako bi se ishodovao  registarski broj.
Potrebno je također posjedovati uvjerenje  o zdravstvno-sanitarnim uvjetima u koje će se unijeti matično leglo a koje izdaje županijski veterinarski inspektor.

Za sve registracije pomoć pruža «Telluris-Medin».

Po donošenju odluke o farmerskoj proizvodnji puževa od strane kooperanta sklapa se ugovor o kooperaciji s tvrtkom «Telluris-Medin». Tim ugovorom tvrtka se obavezuje da će kooperantima pružati neophodnu stručnu pomoć, te otkupiti kompletne količine puževa proizvedenih na farmi.

Savjetodavane usluge koje pruža tvrtka «Telluris-Medin» su sljedeće:

-        analiza i procjena tla (zemljište mora biti nezagađeno)
-        priprema zemljišta budućeg pužarnika
-        izrada elaborata s tehnologijom za izgradnju pužarnika
-        izrada troškovnika
-        izgradnja farme (vanjska ograda, unutarnje ograde)
-        isporuka potrebnog materijala za pužarnik
-        stručna pomoć oko formiranja uzgajališta
-        sijanje uzgojnih gredica
-        naseljavanje matičnog legla ili reproduktora

Specifikacija materijala koji je potreban za podizanje farme sastavni je dio projekta. Preko tvrtke "Telluris-Medin" nabavlja se materijal koji je po tehnologiji neophodan i koji se uvozi iz Instituta iz Italije i to:  

1. mreža Helitex za ograđivanje unutarnjih gredica,
2. sjeme hibrida najpogodnije za ishranu puževa: kupusna uljana repica (Brassica napus), mješana salata (Taraxacum officinale) i cikorija (Cichorium intybus), a koje je proizveo Međunarodni institut
3. matično leglo – izabrane jedinke puža Helix aspersa za reprodukciju, kontrolirane i selektirane od Međunarodnog instituta sa certifikatom.

Početna ulaganja za farmu površine 2000 m² se kreću između 5 i 6 tisuća eura, a povrat sredstava odnosno dobit se ostvaruje tek nakon druge godine, odnosno nakon prve berbe puževa. Ona iznosi oko 50 ili 60 posto.

Realna slika poslovanja dobija se nakon treće godine, kada se ostvaruju prihodi uz minimalna ulaganja.

Helix aspersa

 
Helix aspersa vrsta je  puževa koja se najviše uzgaja u primorskom dijelu.
Potječe sa sredozemnih obala i gornjih obala Francuske i Španjolske, a životni vijek ovoga puža je dvije do pet godina.

Ova vrsta puža vrlo je otporna na različite klimatske uvjete pa se tako može naći u prirodi u priobalju i na kontinentu, a smrtnost puževa je svega od 1 do 1,5 posto.

U Hrvatskoj mu najviše odgovara priobalje i obalni pojas te otoci, dobro podnosi farmski uzgoj što ga čini izuzetno pogodnim za kultivaciju. Među kupcima poznaje se i po nazivima vrtni puž, eskargot, mrki puž i sl. U uzgajalištima ima dobar prirast i brzu reprodukciju a konzumnu veličinu može dostići već kroz godinu dana ispaše.

 
Helix aspersa ili smeđi hrapavac ima zbijenu, izbrazdanu i napuhanu kućicu, s 4 do 5 zavoja i prikriven pupčani otvor(columellarni). Njegova smeđa boja je promjenjiva ovisno o okolišu te može imati zelene, žute ili sive tonove s istaknutim brazdama ili pjegama tamnijih tonova. Stijenka je umjerene debljine a poklopac-operkulum tijekom hibernacije je tanak.

Otkup puževa

Tvrtka Telluris-Medin ugovorom se obvezuje preuzeti puževe od uzgajivača s kojima surađuje. Puževi se otkupljuju po tržišnim cijenama koje su za određenu godinu izglasane na međunarodnoj burzi u Parizu – Madridu - Milanu. Helix Aspersa, primorski je puž koji je rjeđi i skuplji pa na tržištu postiže cijenu višu od 3,5 eura.

Dokumentacija

Vlasnik farme puževa mora:

    1. Podnijeti zahtjev Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja – Upravi za veterinarstvo – Upravi za veterinarstvo s uplatnicom uplaćenom u korist državnog proračuna u iznosu od 520,00 kn.

    2. Dobiti prethodno veterinarsko-zdravstvenu suglasnost za gradnju farme koju izdaje nadležni županijski veterinarski ured;

    3. Podnijeti ovom tijelu tehničko-tehnološki projekt u dva primjerka (kratak opis uzgojnog ciklusa, kapacitet uzgajališta, preventivne mjere koje se provode na uzgajalištu-dozvoljeni herbicidi, dezinfekcija terena od nametnika, deratizacija (uništavanje glodavaca), vanjsko i unutarnje ograđivanje uzgajališta, sijanje – vrste bilja (npr. zaštitnog bilja, prehrambenog i aromatičnog), dohrana zemljišta u uzgajalištu - priprema supstrata za uzgoj puževa, te način isporuke na tržište.

    4. Stručno povjerenstvo utvrdit će sukladnost tehničko-tehnološke dokumentacije s utvrđenim stanjem na licu mjesta te Rješenjem o udovoljavanju propisanim  veterinarsko – zdravstvenim i zoohigijenskim uvjetima upisati objekt u Upisnik odobrenih objekata s registarskim veterinarskim kontrolnim brojem.

Podnositelj zahtjeva dužan je platiti na ime rada stručnog povjerenstva kao i posebnih troškova Ministarstva poljoprivrede i šumarstva  iznos od 3.000,00 kn.

Prilikom stavljanja, uzgojenih puževa, u promet na svakoj pošiljci ili proizvodu mora biti naznačeno da se radi o puževima uzgojenim kroz puni biološki ciklus.

Zanimljivosti

Puževe su jeli još naši preci u svojim špiljama, pa su bili delicija u svim civilizacijama, uključujući posebno rimsku i grčku. Grci i Rimljani su puževe smatrali luksuznom hranom, a jeli su ih uglavnom pripadnici viših slojeva.

Rimljani su također bili poznati kao pasionirani uzgajivači puževa. Prva uputstva za uzgoj puževa vode porijeklo upravo od njih. I danas su puževi na cijeni, upravo zato što spadaju u izuzetno hranjivu, a pri tom zdravu i lako probavljivu hranu. Kao i riba, mogu se jesti za vrijeme posta. S obzirom na to da skoro 85% tijela puža čini voda, siromašni su masnoćama, a jedna porcija puževa (oko dvanaest komada) ima svega 80 kalorija. Najveći uvoznici i konzumenti puževa u Europi (ali i svijetu) su Francuzi, Talijani, Belgijanci, Nijemci i Španjolci. No, potrošnja puževa u svijetu raste značajno iz godine u godinu, kao što se povećava i broj zemalja koje sve više uvoze ovu traženu delicijsku namirnicu.

Puževi se ne koriste samo u ishrani, već zauzimaju značajno mjesto i u farmaciji, medicini i kozmetičkoj industriji.

Meso puževa povoljno djeluje na probavne organe, ubrzava probavu i ima ljekovita svojstva. Puževa sluz djeluje izrazito baktericidno. Znanastvenici su dokazali da sluz ima isti učinak kao antibiotik streptomicin. Zbog toga gotovo i nisu poznate bolesti kod puževa, pa je meso zdravstveno sigurna hrana. Meso puževa ne sadrži kolesterol, ima dobar aminokiselinski sastv, pa su sve to razlozi zbog čega je potražnja iz godine u godinu sve veća. Potrošnja mesa puževa u prehrani zadnjih se godina, prema službenim podacima, povećala čak 20 puta. Posebno je cijenjen na stolovima zemalja zapadne Europe, Amerike, Australije i Japana.

Zahvaljujući tehnologiji Međunarodnog instituta, okus mesa puževa na bazi takvog uzgoja bolji je od onih u prirodi jer se puževi hrane vrlo kvalitetnom, svježom i raznolikom hranom.